Slobodnostojeća jednobrodna neogotička crkva s transeptom i trokatnim zvonikom sa tri zvona (vjera, nada, ljubav), u liniji glavnog pročelja sagrađena je između 1882. i 1884. prema projektu Hermana Bollea (1845–1926) na uglovnoj parceli, darovanoj darovnicom od grada Zagreba 1880. godine, ograđenoj kovanom ogradom.
U sjevernom dijelu parcele je poluugrađeni jednokatni evangelički župni dvor, podignut između 1881. i 1882. također prema projektima Hermana Bollea. Evangelička crkva u Zagrebu jedan je od najranijih realizacija Hermanna Bollea u Zagrebu, koja je za razliku od obnavljanih Rimokatoličkih crkava bila novogradnja. Drugi kat župnoga dvora nadograđen je 1931.godine. Na zapadnom dijelu parcele, 1908./1909 prema projektu Rudolfa Lubynskog (1873–1935), sagrađen je drugi dvokatni dio evangeličkog župnog dvora crkvene općine Zagreb.
Crkva je danas cijelovito sačuvana s inventarom: drvena propovjedaonica koju je izradio Miroslav Häcker postavljena je u apsidi, drvene klupe i kućište orgulja izradio je Josip Oblak, krstionica je postavljena centralno ispred oltara, te drveni kor i galerija na drvenim stupovima u krakovima transepta. Orgulje su sagrađene 1884.godine i jedan su od posljednjih opusa znamenitog zagrebačkog graditelja orgulja Michaela Heferera (Graz 1825 – Zagreb 1887). Kuriozum tt.Heferer predstavlja podatak da su orgulje – mehaničke svirne i registarske traktute – ujedno jedne od sveukupno 2 sagrađenih orgulja u kojima je Michael Heferer postavio zračnice sa čunjićima tzv. Kegellade.
